Kustos: Irfan Hošić
Centar za savremenu kulturu KRAK (Hamze Hume bb, Bihać) 
15.10.2021. – 19.11.2021.
Otvaranje izložbe: petak 15.10.2021. u 19h
Okrugli stol: Tijana Mišković u razgovoru sa Teom Sindbæk Andersen, Suadom Demirović, Amelom Ibrahimovićem i Ismarom Čirkinagićem / subota 16.10.2021. u 19h

Izložba U potrazi za 'drugim' prostorom pripadnosti okuplja različite umjetničke pozicije koje su na neki od načina vezane uz danski društveni okvir a svima im je zajedničko njihovo bosanskohercegovačko porijeklo. Sa izložbom se želi ukazati na fluidnost i višedimenzionalnost bosanskohercegovačkog umjetničkog konteksta kroz fenomen „tradicionalnih“ odlazaka iz domovine i neku vrstu atipičnosti kroz djelovanje umjetnika „van konteksta“. Zastupljeni radovi kao i popratni program izložbe u tome pogledu služe kao polazište za rekonstrukciju društvenog ambijenta u Danskoj ali i kao svojevrsna sonda u socio-političke prilike koje su devastirale bh. društvo i vodile ka protjerivanju njenih građana i građanki tokom devedesetih godina 20. vijeka. Migracijsko iskustvo kao i transkulturalna tranzicija iz jugoslavenskog, preko bosanskog, sve do danskog socijalnog i društvenog okvira, pokreće niz kritičkih pitanja koja se tiču višeslojnih i kompleksnih narativa identiteta. Ekonomske migracije iz druge polovine 20. vijeka poslužiće kao oslonac u razumijevanju nasilnih migracija iz 1990-ih a umjetnost se pritom čini kao solidan tester performativnosti izmještenosti i rezonator kreiranja osjećaja pripadnosti.

Na izložbi su zastupljene medijalno i žanrovski heterogene pozicije na polju vizuelnih umjetnosti, književnosti i savremenih kustoskih praksi. To su umjetnici Alen Aligrudić (Tuzla, 1977.), Damir Avdagić (Banjaluka, 1987.), Ismar Čirkinagić (Prijedor, 1973.), Suada Demirović (Gentofte, 1980.), Nermin Duraković (Trebinje, 1979.), Amel Ibrahimović (Brčko, 1977.), Vladimir Tomić (Sarajevo, 1980.); kustosica Tijana Mišković (Slavonski Brod, 1982.); pisci Elvis Avdibegović Bego (Bosanski Šamac, 1980.) i Alen Mešković (Derventa, 1977.).

Imajući u vidu postojanje bosanske zajednice u Danskoj i prije rata, koncentracija bosanskih građana i građanki u Danskoj uslijedila je tokom 1990-ih godina kada su u teškim okolnostima stizali kao traumatizirane izbjeglice. Podvrgavanje inerciji integracije bilo je uvjetovano nemogućnošću da se iz poznatih razloga vrate svojim kućama a taj proces popraćen je sa socijalnom i kulturalnom antagonizacijom proizašlom iz šoka i neizvjesnosti. Iako se čini da je zajednica Bosanaca odlično integrisana u dansko društvo, namjera izložbe je mapirati kritične tačke toga procesa i postaviti nekoliko ključnih pitanja o obimu osobnog traumatskog iskustva i njegovom uticaju na umjetničku produkciju; o eventualnim komparativnim osloncima bosanskohercegovačkom slučaju odlazaka u širem umjetničkom kontekstu; o značaju transkulturalnosti i njenoj (ne)mogućnosti da postane novi model kulturalne produkcije u svijetu. 

Uz važnost političke, socijalne i kulturalne kontekstualizacije prikazanih radova, izložba želi artikulirati novi set kritičkih alata u pravcu svojevrsne sinteze ovoga fenomena. Ona je važna i za danski i za bosanskohercegovački kontekst jer obrađuje višeslojne i kompleksne aspekte transkulturalne razmjene – prvenstveno između Danske i Bosne i Hercegovine, ali ne jedno- već višesmjerno.

Svojim naslovom izložba se referira na istoimeni simpozij održan u Kopenhagenu u ljeto 2019. godine a kojega je osmislila i organizirala kustosica Tijana Mišković. Ujedno, izložba je rezultat istraživanja Irfana Hošića u Kopenhagenu iz 2018. godine i neka vrsta njegovog zvaničnog okončanja a koji su izvedeni uz pomoć Danskog fonda za umjetnosti (Danish Arts Foundation).

Izložba je organizirana zahvaljujući sredstvima Danish Arts Foundation.