• Arhiva

    Razgovor sa Aleksandrom Hemonom

    Centar za savremenu kulturu KRAK (Hamze Hume bb, Bihać)
    Subota, 3.6.2023. u 19h  
    Moderatorica: Majda Piralić


    Bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon poznat je na međunarodnoj književnoj sceni po djelima koja problematiziraju pitanja identiteta, rata, migracija, (ne)pripadanja, doma i egzila, a mnogi Hemonovi likovi proizašli su iz njegovog vlastitog imigrantskog iskustva. Njegov književni opus uključuje novele, kratke priče, romane i scenarije, a odlikuje se mnoštvom postmodernističkih elemenata. U svoja djela, Hemon vrlo često uključuje i diskretne uspomene iz djetinjstva i ranijeg života, te se bavi pamćenjem i kulturom sjećanja. Koristi različite postmodernističke strategije kao što je, na primjer, izmijenjen pogled na historiju – naime, historija služi autoru kao materijal za izgradnju novog narativa, te propituje kako historija utiče na individualni i kolektivni identitet. Intrigantan je i jezik i stil pisanja Aleksandra Hemona – njegova književna djela puna su nezaboravnih fraza koje privlače pažnju čitalačke publike, a posebno je zanimljiva njegova sposobnost da pronađe neobične metafore i piše jedinstvenim izrazom na svom usvojenom jeziku.

    U sklopu književne večeri u KRAK Centru, u fokusu će biti Hemonovi romani Čovjek bez prošlosti, koji govori o mladiću koji odrasta u Sarajevu te kasnije pokušava krenuti u novi život u Chicagu, te roman Projekt Lazarus koji isprepliće dvije priče istočnoevropskih imigranata u Chicagu. Kroz razgovor o ova dva romana, diskutiraće se o temama migracija, ksenofobije i identiteta. Razgovor će se osvrnuti i na roman Kako su nastali Ratovi zombija, koji na duhovit način obrađuje teme apokalipse, nasilja i apsurda. Premda još uvijek nije preveden na bosanski jezik, bihaćkoj publici će biti predstavljen i Hemonov najnoviji roman The World and All that It Holds.  

    Aleksandar Hemon je rođen 1964. godine u Sarajevu, gdje je i odrastao. Diplomirao je književnost na Univerzitetu u Sarajevu 1990. godine, a prvo radno iskustvo stiče kao novinar u sarajevskoj omladinskoj štampi. Dvije godine kasnije, 1992. godine, učestvovao je u programu razmjene novinara koji ga je odveo u Chicago. Premda je namjeravao ostati kratko u Sjedinjenim Državama, zbog izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, dobio je status političke izbjeglice. U Chicagu je usavršio svoje znanje engleskog jezika, te diplomirao na Univerzitetu Northwestern. Svoju prvu priču na engleskom jeziku, The Life and Work of Alphonse Kauders (Život i djelo Alphonsa Kaudersa) objavio je u američkom književnom magazinu Triquarterly 1995. godine, nakon čega slijedi kratka priča The Sorge Spy Ring. Svoju prvu knjigu, The Question of Bruno (Pitanje Bruna), koja se sastoji od nekoliko kratkih priča i novele, objavio je 2000. godine. Uslijedili su romani Nowhere Man (Čovjek bez prošlosti), 2002. godine, The Lazarus Project (Projekt Lazarus) 2008., The Making of Zombie Wars (Kako su nastali Ratovi zombija) 2013. godine, te najnoviji roman The World and All that It Holds, objavljen 2023. godine. Objavio je i memoare, The Book of My Lives (Knjiga mojih života), 2013. godine, This Does Not Belong to You / My Parents: An Introduction (Moji roditelji: Uvod/Ovo ne pripada tebi, 2019), te Love and Obstacles (Ljubav i prepreke, 2009), zbirku kratkih priča koje je ispričao mladić koji odlazi iz Sarajeva u Sjedinjene Države kada izbije rat u njegovoj domovini. Također je napisao scenarij za The Matrix Resurrections (2021), četvrti dio poznatog znanstveno-fantastičnog serijala Matrix. Dobitnik je Guggenheimove stipendije 2003., a sljedeće godine MacArthur fondacija je Hemonu dodijelila „genius grant“. Nagrađen je PEN/W. G. Sebald nagradom 2011. godine, te je dva puta proglašen za finalistu Nagrade National Book Critics Circle Award. Profesor je kreativnog pisanja na Univerzitetu Princeton.

    Razgovor se odvija u sklopu šireg programa izložbe Velibor Božović: Unfolding Elsewheres i moderira ga Majda Piralić.

    d

    Aleksandar Hemon. Fotografija: Velibor Božović, 2007.